Apartmani Hvar Basina - Smještaj Hvar - Habek / Hrvatska
Kontakt telefon+385 98 230 196
Otok Hvar
Hvar, otok u Jadranskom Moru, najduži je i najsunÄaniji hrvatski otok te jedan od najljepših otoka na svijetu. Dio je srednjodalmatinskog arhipelaga s površinom od 299.6 km2, dužinom od 68,2 km, širinom do 10,5 km i populacijom od 10,648 stanovnika (2011.). Otok Hvar je administrativni dio Splitsko-Dalmatinske županije u Hrvatskoj.
Najveća mjesta na obali otoka su: grad Hvar, Stari Grad, Jelsa, Sućuraj i Vrboska. Ostala mjesta na obali su: Basina,Milna, Sveta Nedilja Ivan Dolac i Zavala. Mjesta u unutrašnjosti su: Brusje, Grablje, Selca kod Starog Grada, Dol, Rudina, Vrbanj, SvirÄe, Vrisnik, Pitve, Humac, Poljica, ZastražišÄ‡e, Gdinj, Bogomolje i Selca kod Bogomolja.
Otok Hvar od otoka BraÄa dijeli Hvarski kanal, od Visa Viški kanal, od KorÄule KorÄulanski kanal te od poluotoka Pelješca Neretvanski kanal. IstoÄni rt otoka Hvara (Sućuraj) udaljen je samo 3NM (5 km) od kopna (Drvenik na Makarskoj Rivijeri). Ispred zapadnog dijela otoka Hvara (s južne strane) nalaze se Pakleni Otoci, a ispred srednjeg dijela otoka (takoÄ‘er s južne strane) nalazi se otok ŠÄedro. Po sredini otoka Hvara pruža se bilo s najvišim vrhom Sveti Nikola (628 m); sjeverno od njega je plodno Velo polje. Sjeverna obala otoka, s velikim Starigradskim zaljevom i nizom uvala, mnogo je razvedenija od južne.
Otok Hvar poznat je po ugodnoj mediteranskoj klimi s blagim zimama, ugodno toplim ljetima i velikim brojem sunÄanih sati (2718 godišnje). Maksimalne temperature nisu nikad toliko visoke da bi smetale poljoprivredi (najviša ikad izmjerena temperature bila je 37°C 1935. godine).ProsjeÄna zimska temperetura je 9.1°C (sijeÄanj 9.1°C, srpanj 24.8°C). Snijeg pada vrlo rijetko, u sijeÄnju su prosjeÄno 3 snježna dana u 10 godina, a u veljaÄi samo jedan.
Gospodarstvo se temelji na turizmu, ribarstvu i poljoprivredi (vinogradarstvu, maslinarstvu te uzgoju ružmarina i lavande). Tri ribarska centra na otoku su: Sućuraj, Vrboska i Hvar. Glavna mjesta na otoku povezana su državnom cestom D-116 (Hvar - Stari Grad - Jelsa - Bogomolje - Sućuraj). Trajektne linije: Sućuraj – Drvenik, Stari Grad – Split, Stari Grad – Ancona (Italija). Brodske linije: Hvar - Split i Jelsa – Bol (otok BraÄ) - Split. Više informacija o prometu možete pronaći ovdje.
Otok Hvar naseljen je još od prapovijesti. Kasnije su ga naselili Iliri, koji su došli u sukob s grÄkim kolonizatorima u 4 st. prije Krista. U Oglavku i KošÄaku (kraj Sućurja, na istoÄnom rtu otoka) živjela je Ilirska kraljica Teuta. Brojne gomile na otoku još su iz ilirskih vremena. Grci su na otoku osnovali antiÄki grad Faros (danas Stari Grad). Otok Hvar imao je važnu ulogu u vrijeme Ilirsko-Rimskih ratova, koji su završili pobjedom Rimljana. U rimsko doba otok gubi nekadašnje znaÄenje. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je, zajedno s Äitavom Dalmacijom, došao pod bizantsku vlast.
U 7. st. potpao je pod vlast Neretljana, s kojima je ušao u sastav Kraljevine Hrvatske (od 925. do 1102. godine). U idućim stoljećima Hvar je priznavao suverenitet hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskog kralja Tvrtka, DubrovaÄke Republike, Venecije, Francuske i Austrije. Poslije prvog svjetskog rata ulazi u sastav Italije, da bi 1921. ušao u sastav kraljevine SHS. Poslije 2. svjetskog rata dio je federativne Jugoslavije od koje se Republika Hrvatska osamostalila 1991. godine.
U 16. i 17. stoljeću Hvar je bio centar hrvatske književnosti (Petar Hektorović, Hanibal Lucić). U gradu Hvaru i ostalim mjestima na otoku postoje brojna arheološka nalazišta i kulturne znamenitosti koje svjedoÄe o bogatoj i burnoj povijesti.
Razvedena obala, brojne slikovite i kristalno Äiste plaže, obilje sunca, netaknuta priroda, veoma bogata povijesna i kulturna baština, mirisi lavande, maslina i vina, kao i uvijek gostoljubivi domaćini razlozi su zbog kojih je otok Hvar nadaleko poznat.
Najveća mjesta na obali otoka su: grad Hvar, Stari Grad, Jelsa, Sućuraj i Vrboska. Ostala mjesta na obali su: Basina,Milna, Sveta Nedilja Ivan Dolac i Zavala. Mjesta u unutrašnjosti su: Brusje, Grablje, Selca kod Starog Grada, Dol, Rudina, Vrbanj, SvirÄe, Vrisnik, Pitve, Humac, Poljica, ZastražišÄ‡e, Gdinj, Bogomolje i Selca kod Bogomolja.
Otok Hvar od otoka BraÄa dijeli Hvarski kanal, od Visa Viški kanal, od KorÄule KorÄulanski kanal te od poluotoka Pelješca Neretvanski kanal. IstoÄni rt otoka Hvara (Sućuraj) udaljen je samo 3NM (5 km) od kopna (Drvenik na Makarskoj Rivijeri). Ispred zapadnog dijela otoka Hvara (s južne strane) nalaze se Pakleni Otoci, a ispred srednjeg dijela otoka (takoÄ‘er s južne strane) nalazi se otok ŠÄedro. Po sredini otoka Hvara pruža se bilo s najvišim vrhom Sveti Nikola (628 m); sjeverno od njega je plodno Velo polje. Sjeverna obala otoka, s velikim Starigradskim zaljevom i nizom uvala, mnogo je razvedenija od južne.
Otok Hvar poznat je po ugodnoj mediteranskoj klimi s blagim zimama, ugodno toplim ljetima i velikim brojem sunÄanih sati (2718 godišnje). Maksimalne temperature nisu nikad toliko visoke da bi smetale poljoprivredi (najviša ikad izmjerena temperature bila je 37°C 1935. godine).ProsjeÄna zimska temperetura je 9.1°C (sijeÄanj 9.1°C, srpanj 24.8°C). Snijeg pada vrlo rijetko, u sijeÄnju su prosjeÄno 3 snježna dana u 10 godina, a u veljaÄi samo jedan.
Gospodarstvo se temelji na turizmu, ribarstvu i poljoprivredi (vinogradarstvu, maslinarstvu te uzgoju ružmarina i lavande). Tri ribarska centra na otoku su: Sućuraj, Vrboska i Hvar. Glavna mjesta na otoku povezana su državnom cestom D-116 (Hvar - Stari Grad - Jelsa - Bogomolje - Sućuraj). Trajektne linije: Sućuraj – Drvenik, Stari Grad – Split, Stari Grad – Ancona (Italija). Brodske linije: Hvar - Split i Jelsa – Bol (otok BraÄ) - Split. Više informacija o prometu možete pronaći ovdje.
Otok Hvar naseljen je još od prapovijesti. Kasnije su ga naselili Iliri, koji su došli u sukob s grÄkim kolonizatorima u 4 st. prije Krista. U Oglavku i KošÄaku (kraj Sućurja, na istoÄnom rtu otoka) živjela je Ilirska kraljica Teuta. Brojne gomile na otoku još su iz ilirskih vremena. Grci su na otoku osnovali antiÄki grad Faros (danas Stari Grad). Otok Hvar imao je važnu ulogu u vrijeme Ilirsko-Rimskih ratova, koji su završili pobjedom Rimljana. U rimsko doba otok gubi nekadašnje znaÄenje. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je, zajedno s Äitavom Dalmacijom, došao pod bizantsku vlast.
U 7. st. potpao je pod vlast Neretljana, s kojima je ušao u sastav Kraljevine Hrvatske (od 925. do 1102. godine). U idućim stoljećima Hvar je priznavao suverenitet hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskog kralja Tvrtka, DubrovaÄke Republike, Venecije, Francuske i Austrije. Poslije prvog svjetskog rata ulazi u sastav Italije, da bi 1921. ušao u sastav kraljevine SHS. Poslije 2. svjetskog rata dio je federativne Jugoslavije od koje se Republika Hrvatska osamostalila 1991. godine.
U 16. i 17. stoljeću Hvar je bio centar hrvatske književnosti (Petar Hektorović, Hanibal Lucić). U gradu Hvaru i ostalim mjestima na otoku postoje brojna arheološka nalazišta i kulturne znamenitosti koje svjedoÄe o bogatoj i burnoj povijesti.
Razvedena obala, brojne slikovite i kristalno Äiste plaže, obilje sunca, netaknuta priroda, veoma bogata povijesna i kulturna baština, mirisi lavande, maslina i vina, kao i uvijek gostoljubivi domaćini razlozi su zbog kojih je otok Hvar nadaleko poznat.